Najbrža rijeka na Balkanu nema tipičan izvor, već nastaje spajanjem dvije planinske ljepotice. Zbog nevjerojatne boje zovu je i “Zelenka”
Drina je najbrža rijeka Balkana, poznata po svojoj zelenoj boji, bogatstvu ribe i meandrima koji su ušli i u naš jezik kroz uzrečicu "ispravljati krive Drine".
Moćna rijeka Drina. Jedna od najvećih rijeka Bosne i Hercegovine koja tu zemlju, u donjem dijelu toku, razdvaja od Srbije, neobična je pojava. Poznata je po svojoj divljoj, sada pomalo branama ukroćenoj ćudi i nevjerovatnoj zelenoj boji zbog koje su je u narodu znali nazivati i Zelenka, odnosno zelena rijeka. Sa svojih 346 kilometara, oduševljava svojom ljepotom, ali ono što je zaista posebno oko nje jeste njen izvor.
DRINA NASTAJE SPAJANJEM PIVE I TARE
Drina nastaje na poseban način. Naime, ona nema tipičan izvor na kakve smo navikli kod rijeka, nego se rađa spajanjem druge dvije, Pive i Tare i to kod Šćepan Polja na granici BiH i Crne Gore. Najveća je pritoka Save, u koju se ulijeva kod Srijemske Rače. Njene najveće pritoke su Sutjeska, Ćeotina, Bistrica, Prača, Lim, Rzav, Drinjača, Jadar i Janja, a svoj život su uz nju vezala brojna mjesta kao što su Foča, Goražde, Višegrad, Bajina Bašta, Rogačica, Zvornik, Koviljača, Loznica i Ljubovija.
Inače slovi kao najbrža rijeka Balkana, a njene vode su hladne. Prosječna dubina joj je 3 metra, ali ona ide i do 12 metara, a slavne su i njene ade, sprudovi i meandri, odnosno njen vijugavi tok koji se ogleda i u uzrečici "ispravljati krive Drine", a koja opisuje nemoguć, odnosno beskoristan posao. Drina je vrlo bogata i ribom, a šire područje oko nje proglašeno je i nacionalnim parkom.
TARA I PIVA POZNATE PO SVOJIM KANJONIMA
Rijeka Drina je veoma lijepa, ali i korisna rijeka. Ima ogroman hidropotencijal, na njoj su niknule i brane, a zbog svoje ljepote je i istinska turistička atrakcija. Njeni brzaci poznato su odredište ljubitelja aktivnog odmora, pogotovo aktivnosti na vodi. Preko nje nadvija se zavidan broj mostova, ali najpoznatiji je onaj u Višegradu iz 1571. godine. Upravo je on bio inspiracija za roman Na Drini Ćuprija Ive Andrića.
Što se tiče rijeka koje je stvaraju, Tara nastaje od riječica Opasanice i Veruše na sjeveru Crne Gore, a dugačka je 140,5 kilometara. Slavna je po svom kanjonu, dubokom čak 1333 metra. Najdublji je kanjon u Evropi te drugi najdublji na svijetu, nakon Grand Canyona u SAD-u. Piva pak izvire iz vrela Sinjac na planini Goliji, a njen kanjon takođe slavljen kao jedan od najljepših na Balkanu. Na njoj se nalazi i Pivsko jezero, najveće vještačko jezero u Crnoj Gori.
JEDNA OD NAJVEĆIH ATRAKCIJA NA DRINI JE KUĆICA NA STIJENI USRED RIJEKE
Ta šarmatna i unikatna ljepotica nastala je u ljeto davne 1968. godine, o njoj su pisali prestižni časopisi National Geographic i britanske dnevne novine Daily Mail, a američki Business Insider svrstao ju je u top 16 najčudnijih kuća u svijetu. Nalazi se u maloj Bajinoj Bašti, smještenu ispod obronaka planine Tare u Zlatiborskom okrugu u zapadnoj Srbiji.
Ovo arhitektonsko čudo, koje ne prestaje izazivati divljenje turista, već godinama odolijeva divljoj prirodi, a za njegov nastanak zaslužna je maštovita i poduzetna grupa bajinobaštanskih dječaka, predvođena Milijom Mandićem zvanim Gljiva. U želji da naprave sopstveno ljetno skrovište za odmor, iskoristili su daske iz obližnje srušene šupe i podignuli kućicu na stijeni usred Drine. Nažalost, nabujala, moćna i često nepredvidiva rijeka te iste jeseni odnijela im je sve daske, ali ipak nije uspjela uništiti velike dječačke snove i ambicije.

Tako je već sledeće godine, tačnije u ljeto 1969. godine, izgrađena nova kuća na stijeni. Ambiciozno društvo sav materijal prevozilo je čamcima i kajacima, veće komade spuštali su u vodu nekoliko kilometara uzvodno, zatim ih hvatali, izvlačili iz vode i donosili na stijenu usred rijeke. Skromna kućica prije svega je bila mjesto na kom su se okupljale i družile generacije djevojaka i momaka, naročito tokom ljetneg školskog raspusta, a upravo tu se rodila i ideja za osnivanje prvog kajakaškog kluba u Bajinoj Bašti nazvanog Drina.
Primjedbe
Objavi komentar